Bez racionalnog upravljanja energijom nema održive budućnosti. Sve što radimo, povezano je sa prirodom i klimom, i ima uticaj na životnu sredinu.

Kada kažemo energetska efikasnost mislimo na korišćenje manje količine energije za obavljanje nekog posla ili aktivnosti. Na taj način doprinosimo zaštiti životne sredine i smanjenju emisije štetnih gasova koji utiču na klimatske promene.

Tema energetske efikasnosti ima bitan uticaj na privredu jer se u privredi koristi mnogo energije za proizvodnju roba i usluga, i cena energije i njena dostupnost važni su delovi poslovanja u privredi. Sa druge strane, domaćinstva su najveći grupni potrošač energije, a troškovi njene potrošnje čine veliki deo kućnog budžeta. Veća potrošnja energije automatski znači veću proizvodnju energije,  a proizvodnjom i potrošnjom nastaju mnoge štetne otpadne materije i gasovi, posebno ugljen-dioksid. Ti nagomilani gasovi u atmosferi zadržavaju toplotu koja dovodi do globalnog zagrevanja Zemlje i klimatskih promena, što ima mnogobrojne negativne posledice po zdravlje ljudi i prirodu.

Zato energetska efikasnost uvodi pravilo racionalnog korišćenja energije prema kojem se sve aktivnosti za koje je potrebna energija odvijaju na isti način, ali uz nižu potrošnju i trošak za energiju, a sve sa ciljem manjeg negativnog uticaja na životnu sredinu. Aktivnosti EU u rešavanju problema klimatskih promena počele su još 1990. godine, a Evropski program za klimatke promene (ECCP) ustanovljen je 2000. godine i propisao je sveobuhvatan paket mera za smanjenje emisije gasova staklene bašte. Pored ovog paketa mera, svaka država članica EU uspostavila je svoje domaće akcije, na nacionalnom nivou, koje dopunjuju mere programa za klimatske promene. Tako se i realizuju pravila koja se tiču mera energetske efikanosti jer je to jedini način održivosti poslovanja u budućnosti, i dugoročnog zdravlja ljudi i planete.

Važno je naglasiti – iako su mere energetske efikasnosti pojedinačne akcije, njihovi efekti su višestruko značajni i definišu se kroz državnu politiku energetske efikasnosti i uvođenjem programa sufinansiranja sprovođenja takvih mera od strane države.

Za domaćinstva i zgrade, prvi korak u primeni mera energetske efikasnosti je odgovorno ponašanje prema energiji. Ova mera podrazumeva isključivanje aparata, rasvete, grejanja i hlađenja kada nisu potrebni – time se ostvaruje smanjenje potrošnje energije za oko 10%. Sledeći korak i bitno veće uštede energije od 40 do čak 70% mogu se ostvariti termalnom rehabilitacijom fasade, uvođenjem modernih i efikasnih sistema za proizvodnju i korišćenje energije. Najznačajnija ušteda energije i samim tim i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu postiže se zamenom fosilnih goriva sa obnovljivim izvorima energije – najčešće energijom Sunca i biomase.

Uštedom smanjujemo potrebu za uvozom energije i osiguravamo pravovremeno snabdevanje energijom što je važan element u funkcionisanju nacionalnog energetskog sistema.

Efekti energetske efikasnosti su jako vidljivi u svakodnevnom životu. Obezbeđuju bolji toplotni komfor, osvetljenje i provetravanje u prostoru, te na taj način pozitivno utiču i na naše zdravlje.  Kada su zgrade u pitanju, ne samo što se merama energetske efiksnosti povećava njihova tržišna vrednost, nego i vek trajanja. Ulaganje u mere energetske efikasnosti iznosi od 50 do 100 evra po kvadratnom metru korisne površine zgrade, a isto to ulaganje se vraća se kroz niže troškove za energiju u periodu od osam do dvadeset godina.

Tema energetske efikasnosti aktuelizuje pitanje energetskog siromaštva pojedinih domaćinstava.  To su ona domaćinstva koja ne mogu da osiguraju minimalni potrebni toplotni komfor, osvetljenje i provetravanje jer ne mogu da podmire troškove za energiju ili nemaju pristup modernim oblicima energije – na primer električnoj energiji. Sistem socijalne zaštite i podrška države kroz saradnju sa ovim domaćinstvima omogućavaju primenu mera energetske efikasnosti.

Više o energetskoj efikasnosti u Srbiji možete naći na nacionalnoj platformi za energetsku efikasnost,  a o temi energetskog siromaštva ovde.

EU info centar je takođe objavio lepe i korisne materijale na ovu temu, koje možete preuzeti na sledećim linkovima:

  1. Životna sredina – kako da je sačuvamo
  2. Za energetski efikasno nikad nije kasno
  3. Šta mogu da učinim za planetu

Autor: Margareta Zidar, EU PPF6 Stručnjak za energetsku efikasnost