Ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stevica Deđanski, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić i direktor Regionalne agencije za razvoj i evropske integracije Beograd Snežana Radinović potpisali su Memorandum o saradnji u realizaciji projekata energetske sanacije četiri javna objekta u Beogradu.

Joksimović je navela da projekat „Termalna rehabilitacija javnih zgrada – unapređenje energetske efikasnosti u gradu Beogradu“ obuhvata Hitnu pomoć, Studentsku polikliniku, Stacionar i Gradsku biblioteku, za koje je navela da su institucije od nacionalnog značaja.

Prema njenim rečima, sam koncept energetske efikasnosti je jedan od najboljih načina da se približi tema održivog razvoja i cirkularne ekonomije o kojoj se priča širom sveta i kako se to može na konkretan način započeti i sa ovim projektima u Beogradu.
„Energetska efikasnost ne znači samo smanjenje ugljen – dioksida, što je veoma značajno, ovde će biti između 30 do 40 odsto manje emisije ugljen – dioksida, što je inače jedan od ciljeva odgovorne politike zaštite životne sredine, ali doći će i do konkretne uštede za ove ustanove u pogledu potrošnje električne energije, cene koju će plaćati za potrošnju električne energije i grejanja“, kazala je Joksimović.

Dodaje da je energetska efikasnost jedan od načina da, kada ne može da se iz nekih drugih izvora neke stvari rekonstruišu, uz energetsku efikasnost može da ide i deo rekonstrukcije objekata i zgrada.

Ocenila je to kao dodatnu vrednost ovog projekta i kazala da na taj način neće biti samo urađena energetska efikasnost, već jednim delom i rekonstrukcija objekata, što ne treba naglašavati koliko će značiti.

Prema njenim rečima, ukupna vrednost projekta je 16 miliona evra, od čega je 11 miliona evra iz pretpristupnih fondova EU, a pet miliona kroz povoljan kredit koji će Grad Beograd uzeti od EBRD.
„Ovo su konkretne stvari koje radimo i koje ćemo u godinama koje slede intenzivirati, da bi svaki građanin, na svakom delu teritorije Srbije osetio boljitak kroz proces evropskih integracija“, ističe ministar.

Navela je da je veoma srećna i zadovoljna što se danas, za nešto što je imala kao ideju pre tri godine, prave prvi koraci u realizaciji.

Kako je kazala, pretpristupna sredstva koja Srbija dobija i koristi za ravnomerni regionalni razvoj, uvek su išla u najnerazvijenija područja, gde je bilo potrebe da se unaprede kapaciteti i lokalne uprave, ali i vidljivih projekata, lokalne komunalne infrastrukture. Na taj način, Beograd je ostao, kao razvijen ili najrazvijeniji, i do sada van fokusa pretpristupnih fondova.

Na ideju o korišćenju pretpristupnih fondova u Beogradu došla je kada nije imala odgovor na pitanje kolega iz Evropske komisije šta je to što od projekata mogu da vide u Beogradu, kazala je Joksimović i dodala da je tada počela da razmišlja o tome šta može da se uradi kao projekat koji će pre svega biti vidljiv građanima i na njihovu korist.
„I to u onim segmentima gde moramo kao država da pokažemo privrženost, a to su zdravlje ljudi, studenti, mladi i kultura. To su osnove jednog zdravog razvoja države i kategorije koje moramo da prepoznamo i onda da radimo iz svih mogućih izvora i da koristimo naš status kandidata za razvoj upravo ovih oblasti“, kazala je Joksimović i dodala da Ministarstvo za evropske integracije nije podržalo projekat u Beogradu, već ga je osmislilo.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić kazao je da je projekat „Termalna rehabilitacija javnih zgrada – unapređenje energetske efikasnosti u gradu Beogradu” prvi projekat koji je grad dobio iz IPA sredstava EU, odnosno da prvi put glavni grad Srbije dobija direktnu podršku EU.

Prema njegovim rečima, 2019. godina je godina sabiranja i prikupljanja rezultata, a Beograd može da se pohvali da je u 2018. započeta realizacija prvog evropskog projekta pošumljavanja urbanih sredina, koji se finansira iz dunavskog transnacionalnog programa EU.
„Grad Beograd je i partner na projektu ‘Clever cities’ u okviru HORIZON 2020, programa EU. Do 2018. godine Beograd nikada nije koristio evropske fondove i drago mi je da danas možemo da se pohvalimo da učestvujemo na nekoliko projekata finansiranih iz sredstava Unije, a svakako najvažniji je ovaj koji smo danas potpisali”, rekao je Radojičić dodajući da taj projekat omogućava da se izvrši rekonstrukcija i termalna rehabilitaciju gradskih objekata koji su od vitalnog značaja za funkcionisanje grada.

Kako kaže, to su pre svega Hitna pomoć, koja od kada je izgrađena nikada nije bila rekonstruisana, Studentska poliklinika i Stacionar, a ništa manje značajan nije ni objekat Gradske biblioteke, jedan od kulturnih spomenika prestonice.
„Grad Beograd je milionski glavni grad i konačno će nakon 60 godina dobiti Hitnu pomoć i to po evropskim standardima koja će moći da odgovori svim potrebama građana”, rekao je Radojičić.

Kada je reč o Studentskoj poliklinici i Stacionaru, Radojičić navodi da je cilj projekta povećanje energetske efikasnosti, smanjenje potrošnje energije, a planirana su i druga brojna poboljšanja u oba objekta.
„Ovo je pilot projekat na temu energetske efikasnosti, ali ovde nećemo stati. Već se razmatra mogućnost nastavka realizacije ovog projekta uz uključivanje drugih gradskih objekata u saradnji sa Ministarstvom za evropske integracije i Delegacijom EU, a fokus će ubuduće biti na objektima, ne samo zdravstvene, već i socijalne zaštite”, kazao je Radojičić.

Dodaje da će projekat „Termalna rehabilitacija javnih zgrada” značajno doprineti uštedi energije i umanjenju emisije ugljen – dioksida i navodi da je vrednost projekta 16 miliona evra, od čega 11 miliona evra daje EU, a 5 miliona evra iznosi zajam koji će Grad Beograd uzeti od EBRD.

Radinović je kazala da potpisivanje Memoranduma ne označava kraj, već srećan početak i naglasila da su srećni i radosni svi koji su radili na ovom projektu i to zato što je realizovan i to na vreme, što omogućava da kada sredstva dođu, odmah se može početi sa rekonstrukcijom projekta.
„Objekti su neophodni da budu u funkciji da bi građani imali normalne uslove života”, kazala je Radinović i dodala da se stvarno radi o objektima koji po 60, 70 godina nisu bili rekonstruisani.

Deđanski je kazao da je Ministarstvo rudarstva i energetike energetsku efikasnost prepoznalo kao novi izvor energije i dodao da su se u prethodnom periodu bavili zakonskim okvirom, koji će biti u skladu sa normama EU, kao i na povećanju svesti kod građana o važnosti energetske efikasnosti.

Tehničku i tendersku dokumentaciju za ove projekte pripremila je projektna jedinica EU PPF6. Detalje o projektima možete videti ovde.

Preuzeto sa: mei.gov.rs
Izvor: Tanjug