Stvaranje atraktivnijeg ekonomskog okruženja i uspešan društveno-ekonomski razvoj Srbije su strateški ciljevi srpske ekonomske politike.

U procesu evrointegracija, Srbija sprovodi niz sistemskih reformi čiji je cilj usaglašavanje sa standardima i normama koje postoje u Evropskoj uniji, a čije će sprovođenje ubrzati proces pristupanja.

Kao država koja je otvorila pregovaračka poglavlja, Srbija ima pristup IPA fondovima Evropske unije. Cilj te bespovratne finansijske pomoći jeste da Srbija na svom putu ka EU sprovede reforme neophodne za dostizanje evropskih standarda u raznim oblastima, kao i da se strukturno i strateški pripremi za sledeći nivo pomoći – strukturne fondove, čija je vrednost daleko veća.

Te postojeće IPA finansijske resurse je važno iskoristiti na vreme, posebno za ključne infrastrukturne projekte. Kako bi što bolje iskoristila ta bespovratna sredstva EU, Vlada Srbije je pripremila i usvojila dokument pod imenom Nacionalni prioriteti za međunarodnu pomoć (NAD) za period 2014-2017, sa projekcijama do 2020. godine.

U maju 2018. godine Ministarstvo za evropske integracije, kao institucija nadležna za koordinaciju međunarodne razvojne pomoći, započelo je proces izrade novog višegodišnjeg planskog dokumenta za razvojnu pomoć, za period 2019-2025.

NAD predstavlja osnovu za pregovore sa razvojnim partnerima, kako bi se precizno definisale oblasti saradnje i usmerila podrška donatora ka sprovođenju najvažnijih društveno-ekonomskih reformi, kao i ka jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta Srbije.

Taj dokument je jedan od ključnih instrumenata kojima Vlada Srbije definiše strateške pravce razvoja.

U okviru novog NAD dokumenta za period 2019 – 2025 predloženo je da se iz međunarodnih fondova finansiraju prioriteti i mere u devet najvažnijih sektora: reforma javne uprave, pravosuđe, unutrašnji poslovi, saobraćaj, životna sredina, energetika, konkurentnost, razvoj ljudskih resursa i društveni razvoj, poljoprivreda i ruralni razvoj.

Integralni deo NAD-a je i važan dokument koji se zove Metodologija za selekciju i prioritizaciju infrastrukturnih projekata. To je glavni alat za selekciju infrastrukturnih projekata i omogućava da se na vreme identifikuju prioritetni projekti koji će se dalje finansirati iz IPA fondova EU.

Razvoj infrastrukture je od ključnog znača za društveno-ekonomski razvoj jedne države.

Jedan od najvažnijih uslova za poboljšanje kvaliteta života građana Srbije jeste unapređenje infrastrukture u oblasti energetike, transporta i životne sredine. Komunalne usluge – snabdevanje vodom, prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom, snabdevanje energijom iz obnovljivih izvora energije, dobra saobraćajna infrastruktura – pomažu privredni razvoj i jačaju ekonomiju u gradovima i regionima.

Opštine u Srbiji se suočavaju sa brojnim teškoćama u razvoju, a jedan od ključnih problema jeste infrastruktura slabog kvaliteta i upravljanje istom. Takvo stanje negativno utiče na privredni razvoj, priliv stranih investicija i nivo kvaliteta komunalnih usluga.

Za ekonomski razvoj od velike važnosti je savremena infrastruktura i ravnomerno razvijen i pouzdan transportni sistem, jer u velikoj meri utiču na razvoj preduzetništva, bolje uslove za obrazovanje, poljoprivrednu proizvodnju, plasiranje proizvoda na tržištima i mnoge druge oblasti ključne za ekonomiju.

Strateške reforme koje Srbija sprovodi odnose se i na usluge transporta: reformisan transportni sistem koji je u skladu sa evropskim standardima, a koji će osigurati neometan protok robe/tereta i mobilnost ljudi na nacionalnom i regionalnom nivou neophodan je za privredni rast.

Dalje, sigurno i pouzdano snabdevanje energijom i postojanje stabilnih energetskih izvora preduslov su za unapređenje životnog standarda građana, funkcionalnost domaćinstava i  ekonomskih aktivnosti uopšte. Nacionalni prioriteti Srbije u toj oblasti su da se krajnjim korisnicima energija osigura po minimalnoj ceni, da se ulaže u energetsku infrastrukturu, te da se obezbede investicije za integraciju energetskog tržišta Srbije u jedinstveno evropsko tržište energije – trans evropsku mrežu. Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije ključni su za održivi razvoj u energetskom sektoru.

U Srbiji je trenutno već u proceduri usklađivanje sa evropskim standardima kada je reč o zaštiti životne sredine, što je obuhvaćeno jednim od najskupljih poglavlja – Poglavljem 27.

Pred Srbijom je veliki posao – u oblasti zaštite životne sredine treba primeniti oko 700 evropskih akata i „srediti“ ekološku sliku. U toku je prenošenje evropskog zakonodavstva u domaće, koje se odnosi na probleme zagađenja, čistih izvora energije i poboljšanja zaštite životne sredine.

Nije slučajno što se Vlada Srbije i EU fokusiraju na ulaganje u društvenu, ekonomsku i infrastrukturu u oblasti zaštite životne sredine – trenutne investicije EU u tu infrastrukturu ostvariće dodatni privredni rast na moderan i održiv način u korist stanovništva Srbije i poboljšanja imidža Srbije u inostranstvu.

Priprema infrastrukturnih projekata je veoma zahtevna i podrazumeva postojanje određene dokumentacije da bi projekat dostigao takozvanu zrelost za finansiranje.

Na primer, adekvatna prostorno planska dokumentacija, određena tehnička dokumentacija neophodna za obezbeđenje priključenja objekata na postojeću infrastrukturnu mrežu ili pravno rešena pitanja kao što je utvrđivanje vlasništva nad zemljištem koje obuhvata zonu izgradnje samog projekta  – su elementi na osnovu kojih se procenjuje da li će projekat uopšte biti evaluiran i postavljen kao prioritet za finansiranje. Jedan od važnih elemenata procene je i institucionalni kapacitet resornog ministarstva koje predlaže projekat.

Sprovođenje infrastrukturnih projekata zahteva postojanje potpuno pripremljenog seta tehničke i tenderske dokumentacije koji se moraju pripremiti u skladu sa domaćim zakonima (npr. Zakon o planiranju i izgradnji), ali i  sa zahtevima i standardima koji važe u Evropskoj uniji. Priprema te dokumentacije je izuzetno složen proces i zato je neophodno da se obezbedi pomoć onim resornim ministarstvima i državnim institucijama koje su odgovorne za pripremu iste.

Program „Podrška Evropske unije u pripremi projekata“ (EU PPF) predstavlja tehničku pomoć u vrednosti od 21 milion evra koja se finansira iz pretpristupnih sredstava Evropske unije. Donacija EU je 19,7 miliona evra a 1,29 miliona evra je doprinos Vlade Republike Srbije. Cilj programa je, između ostalog, i jačanje tehničkih i administrativnih kapaciteta administracije Republike Srbije u oblasti upravljanja i korišćenja pretpristupnih fondova EU, kako bi se ubrzao proces pripreme za članstvo Srbije u Evropskoj uniji.

EU PPF program je usmeren na pripremu tehničke i tenderske dokumentacije za infrastrukturne projekte iz sektora životne sredine, energije i transporta, kao i na organizaciju više od 70 obuka za predstavnike relevantnih lokalnih i državnih institucija i jačanje njihovih kapaciteta. Uz pomoć EU PPF programa, priprema se sva neophodna dokumentacija za 15 velikih projekata u oblasti transporta, energetike i životne sredine. Poseban zadatak u okviru programa je stručna pomoć u ažuriranju i strukturnom prilagođavanju višegodišnjeg planskog dokumenta za razvojnu pomoć (Nacionalni prioriteti za međunarodnu pomoć – NAD), za period 2014-2017, sa projekcijama do 2020. godine. Takođe, EU PPF pomaže Ministarstvu za evropske integracije i resornim ministarstvima u programiranju pretpristupnih fondova za 2018, 2019 i 2010 godinu i u razvoju novog NAD dokumenta za period 2019 – 2025 kako bi se precizno definisali zahtevi Srbije za međunarodnu pomoć.

EU PPF programom upravljavljaju Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji i Ministarstvo finansija – Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije (CFCU). Ministarstvo za evropske integracije je ključni korisnik programa i sprovodi nadgledanje tehničke i administrativne realizacije programa. Korisnici tehničke pomoći EU PPF programa su i brojna resorna ministarstva: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (kao i Direkcija za vode), Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo rudarstva i energetike, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstvo za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo omladine i sporta, Ministarstvo finansija, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo pravde, Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo spoljnih poslova.

Znači da je u okviru jednog programa okupljen tim međunarodnih i lokalnih stručnjaka iz mnogobrojnih oblasti i sa potrebnim znanjima koja mogu da prenesu korisnicima programa. Infrastrukturne projekte koji su predmet tehničke pomoći u okviru EU PPF programa zajedno selektuju na osnovu unapred utvrđenih kriterijuma predstavnici resornih ministarstava uz asistenciju EU PPF stručnjaka. Odabrani infrastrukturni projekti, tj. izrada tehničke i tenderske dokumentacije za iste je predmet tehničke pomoći.

INFRASTRUKTURNI PROJEKTI

Uz pomoć EU PPF programa, priprema se sva neophodna dokumentacija za 15 velikih projekata u oblasti transporta, energetike i životne sredine, vrednih više od 850 miliona evra. Sprovođenje tih projekata biće finansirano iz fondova EU u narednom periodu.

  • Projektna jedinica EU PPF6: sedam projekata iz sektora energetike i životne sredine
  • Projektna jedinica EU PPF7: dva projekta iz sektora životne sredine
  • Projektna jedinica EU PPF8: šest projekata iz sektora transporta i zaštite životne sredine.

Gradovi i opštine obuhvaćeni EU PPF infrastrukturnim projektima: Loznica, Pančevo, Kraljevo, Brus, Blace, Sokobanja, Kragujevac, Užice, Arilje, Požega, Kosjerić, Ivanjica, Aranđelovac, Knić, Rekovac, Beograd, Kladovo, Velika Plana, Paraćin, Stalać, Đunis, Niš i Brestovac.

JAČANJE KAPACITETA/OBUKE

Kroz komponentu jačanja kapaciteta u okviru EU PPF trening programa, najmanje 1500 učesnika će proći neophodne obuke i poboljšati svoja znanja:

  • Projektna jedinica EU PPF6: 20 jednodnevnih obuka – oko 500 učesnika
  • Projektna jedinica EU PPF7: 21 jednodnevnih obuka – oko 500 učesnika
  • Projektna jedinica EU PPF8: 26 jednodnevnih obuka – oko 500 učesnika

 DOKUMENTA

Projektna jedinica EU PPF7 posebno će pripremiti sledeću dokumentaciju:

  1. Sistem za prioritizaciju projekata u oblasti društvene infrastrukture “Jedinstvena lista prioritetnih projekata iz oblasti društvene infrastrukture”
  2. Sva programska dokumenta neophodna za planiranje i koordinaciju IPA fondova za period 2018-2019, kao i za 2020. godinu.
  3. Dokument Nacionalni prioriteti za međunarodnu pomoć (NAD), za period 2014-2017 sa projekcijama do 2020. godine kompletno ažuriran i prilagođen da pokrije period od 2019. do 2025. godine.

Resorna ministarstva, nacionalne agencije i relevantna javna (komunalna) preduzeća (JKP), lokalne vlasti, nevladine organizacije i ostale sektorske organizacije imaju važnu ulogu u procesu pripreme infrastrukturnih projekata: one obezbeđuju neophodne ulazne podatke potrebne da se priremi neophodna dokumentacija.

Kroz zajednički rad sa timom stručnjaka EU PPF programa, njihovi kapaciteti i znanja će biti ojačani, bilo kroz obuke bilo kroz sam proces pripreme neophodne dokumentacije kako bi projekat postao zreo za fazu implementacije.

Cilj obuka je da oni budu sposobni da u budućnosti samostalno vode pripremu tehničke i tenderske dokumentacije za druge infrastrukturne projekte.

Pored obuka koje se odnose na pripremu projektne dokumentacije, tim stručnjaka EU PPF obezbedio je i obuke koje su fokusirane na specifične aspekte funkcionisanja pojedinih infrastrukturnih objekata.

U okviru EU PPF programa postoje i Upravni odbori koji upravljaju njegovom realizacijom.

Oni su prvenstveno odogovorni za:

  • Donošenje odluka o projektima koji će biti predmet pripreme dokumentacije kroz EU PPF program
  • Nadzor nad sprovođenjem EU PPF programa i odobravanje projektnih izveštaja
  • Praćenje saradnje između državnih institucija koje su uključene u realizaciju EU PPF projekta i stručnjaka iz EU PPF timova;
  • Obezbeđivanje strateške podrške u rešavanju problema koji imaju uticaj na sprovođenje projekta
  • Praćenje koordinacije sa ostalim EU projektima koji su iz iste oblasti, kao i sa ostalim relevantnim donatorima u cilju postizanja neophodne sinergije i povezivanja postojećih projekata.

pon

uto

sre

čet

pet

sub

ned

-

-

-

-

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

Nema događaja

Pročitajte EU PPF blog.

Dalje…

Mapa projekata

Pogledajte interaktivnu mapu
PPF projekata

Dalje…

Promocija rezultata razvojne pomoći EU Srbiji

Dalje…